Candida albicans - kada nastaje infekcija kandidom?

Što je kandidijaza?

Kandidijaza obuhvaća skupinu bolesti izazvanih ubikvitarnim, saprofitnim kvascima roda Candida. Ovaj rod obuhvaća stotine različitih vrsta, a dvadesetak ih može uzrokovati bolesti u čovjeka, od kojih se najčešće pronalazi vrsta Candida albicans. Candida normalno živi na koži, sluznicama, pa i u probavnom sustavu ljudi bez da dovodi do bilo kakvih simptoma; takvo stanje nazivamo kolonizacijom. Ipak, u slučajevima stresa, pada imuniteta ili antibiotske terapije, razmnožavanje ovih kvasaca može dovesti do različitih patoloških stanja. Najčešće se javljaju vulvovaginalna i oralna kandidijaza, a važnost imunosnog sustava najbolje pokazuje prisutnost kandidijaze u bolesnika sa sindromom stečene imunodeficijencije (AIDS).

Vulvoaginalna kandidijaza

Vulvovaginalna kandidijaza je vrlo učestala mikoza uzrokovana gljivama roda Candida (u najvećem broju slučajeva to je Candida albicans). Čest je problem mladih žena te se pojavljuje barem jednom u 75% premenopauzalnih žena. Iako je tijekom spolnog odnosa moguć prijenos na zdravu osobu, uloga seksualnog prijenosa u patogenezi infekcije još je uvijek nepoznata. Dominantni simptom je svrbež koji se vrlo često pojavljuje kod mokrenja ili spolnog odnosa. Također dolazi do pojave karakterističnog gustog, bijelog i sirastog sekreta bez neugodnog mirisa. Od ostalih simptoma često se javljaju iritacija, žarenje vulve, crvenilo i bolni spolni odnosi.

Većini pacijentica dijagnoza se postavlja mikroskopskim pregledom vaginalnog sekreta koji se tretira 10% otopinom kalijeve lužine (KOH). U slučajevima negativnog nalaza, a prisutnih simptoma, preporuča se kultivacija obriska rodnice na selektivnim mikrobiološkim podlogama kao što je Sabouraud agar. U blažim slučajevima uglavnom je dostatna lokalna terapija protugljivičnim vaginaletama. U kompliciranijim i rekurentnim slučajevima vulvovaginalne kandidijaze preporučuje se uzimanje oralnih protugljivičnih pripravaka.

Oralna kandidijaza ili soor

Oralna kandidijaza predstavlja jednu od najčešćih oralnih infekcija čijem nastanku pridonose čimbenici koji mijenjaju okoliš usne šupljine te posredno ili neposredno utječu na otpornost oralne sluznice. Najčešći oblik je akutna pseudomembranozna kandidijaza koja zahvaća sluznicu obraza, gornje strane jezika i nepca u vidu mliječno-bijelih naslaga (poznata još pod nazivima mlječac ili soor). Akutna atrofična kandidijaza (antibiotska upala usta) nastaje kao posljedica dugotrajne antibiotske terapije, a rijetka kronična mukokutana kandidijaza se javlja kao rezultat oštećene T-stanične imunosti te istodobno može zahvatiti više sluznica, nokte, vlasište i nokte.

Dijagnoza se pretežno postavlja na temelju kliničke slike te inokulacijom obrisaka na selektivne mikrobiološke podloge. U slučaju pseudomembranozne kandidijaze i antibiotske upale usta dostatna je lokalna terapija protugljivičnim lijekovima iz skupine poliena (kao što je nistatin) ili azola (kao što je mikonazol), a sustavna terapija potrebna je samo u slučajevima imunosuprimiranih bolesnika. Sustavno liječenje također je potrebno u težim oblicima oralne kandidijaze, a posebice u kroničnoj mukokutanoj kandidijazi.

Također, važno je istaknuti da se u slučaju sumnje na oralnu kandidijazu ili njezine komplikacije treba konzultirati s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom radi postavljanja precizne dijagnoze i odabira odgovarajućeg terapijskog pristupa. Održavanje oralne higijene, redoviti stomatološki pregledi te pravilna njega proteza i ortodontskih aparata doprinose smanjenju rizika od infekcija.

"Preosjetljivost na kandidu"

Gljive roda Candida mogu u rijetkim slučajevima biti uzrokom ozbiljnih sustavnih infekcija opasnih po život, no one su uglavnom rezervirane za osobe značajno oslabjelog imunosnog sustava, kao što su pacijenti na kemoterapiji ili bolesnici s uznapredovalim stadijem AIDS-a. Ipak, 1986. je isplivala ideja da je neprepoznata sustavna kandidijaza (takozvana preosjetljivost na kandidu) uzrokom brojnih nespecifičnih tegoba kao što su kronični umor, seksualna disfunkcija, astma, alergija, depresija i psorijaza.

Gotovo trideset godina kasnije takva ideja preosjetljivosti još uvijek nije potkrijepljena znanstvenim dokazima, no unatoč tome je stekla određenu popularnost u krugovima alternativne medicine. Tvrdnje koje se mogu čuti uglavnom naglašavaju da dolazi do prekomjernog rasta kandide, a neki idu tako daleko da je povezuju i s malignim bolestima. Jedina dvostruko slijepa kontrolirana studija iz 1990. godine koja je istraživala utjecaj protugljivičnog lijeka nistatina na pretpostavljeni sindrom preosjetljivosti na kandidu pokazala je da unatoč liječenju nije došlo do smanjenja umora, depresije i probavnih tegoba.

Američka akademija za alergiju, astmu i imunologiju uzela je u obzir sve tvrdnje i dokaze te zaključila da je koncept preosjetljivosti na kandidu spekulativan i bez ikakvih dokaza, a da su elementi preporučenih oblika liječenja potencijalno opasni. Antikandida program prehrane također se nije pokazao učinkovitim. Shodno tome, određivanje protutijela na gljive roda Candida u slučajevima takvih nespecifičnih simptoma se ne preporučuje kao dijagnostički pristup, budući da dugoročno može napraviti više štete nego koristi.

Zaključak

Vulvovaginalna i oralna kandidijaza klinički su entiteti koji se javljaju uslijed prekomjernog rasta gljive roda Candida koja se inače u manjim koncentracijama normalno nalazi u ljudskom organizmu. S druge pak strane, preosjetljivost na kandidu je nepostojeći sindrom bez ikakvih relevantnih dokaza koji vrlo često generira nepotrebno testiranje i neučinkovito liječenje. Stoga svakoj dijagnozi valja pristupiti kritički, a protugljivične lijekove propisivati samo za opravdane indikacije.