Uzročnik ove bolesti (rikecioza) je Rickettsia conorii (i srodni mikroorganizmi), a glavni prijenosnik je smeđi pseći krpelj, Rhipicephalus sanguineus.
Danas je ova bolest raširena diljem svijeta, a najčešće se javlja u proljeće i ljeto u zemljama mediteranskog bazena. Bolest je udomaćena i česta, pojavljuje se sezonski kod nas u području Dalmacije, osobito u priobalnom i otočnom području oko Zadra i Splita. Glavni prijenosnik (vektor) MPG-a (R. conorii) u području mediteranskog bazena, a tako i u Hrvatskoj, je smeđi pseći krpelj, Rhipicephalus sanguineus. Krpelji svih razvojnih stupnjeva (larva, nimfa, odrasli krpelj) hrane se krvlju svojih domaćina (ubod) i na taj način prenose rikecijske mikroorganizme (rikecije iz žlijezda slinovnica krpelja) s jednog na drugog domaćina, a tako i na čovjeka.
Vrijeme od nastalog uboda krpelja do pojave simptoma bolesti iznosi 5 do 7 dana (inkubacija). Početni znakovi bolesti su vrućica, jaka glavobolja, malaksalost, mučnina, bolovi u zglobovima i mišićima. Trećeg do petog dana bolesti javlja se tamnocrveni osip u obliku pjega i kvržica, bez popratnog svrbeža, a često i u obliku sitnih točkastih krvarenja. Osip je raširen ne samo po trupu i udovima, već i na licu, dlanovima i tabanima. Jačina osipa uglavnom je razmjerna težini bolesti. Kožni osip traje dva do tri tjedna, a nakon nestanka osipa nastaje blago ljuštenje kože, koja na tim mjestima ostaje blago hiperpigmentirana tijekom nekoliko tjedana. U nekih bolesnika na mjestu uboda krpelja vidljiva je lividno-crvena promjena (ulkus, tache noire) s crnim središtem, okruženim crvenim prstenom, promjera oko 1 cm i popratno povećanim limfnim čvorovima. Ova kožna promjena najčešće je smještena na udovima, glavi, trupu, u pazušnim jamama i u preponama.
U sezonskom razdoblju krpeljne aktivnosti (proljeće, ljeto) očekivana je ova bolest, a podatak o ubodu krpelja i glavni simptomi, vrućica, glavobolja i osip upućuju na MPG. Točna uzročna dijagnoza može se postaviti serološkim pretragama.
Do prije desetak godina smatrala se ova bolest benignom, čak i u neliječenih bolesnika. Danas se MPG sve više pojavljuje s teškim oblicima i simptomima bolesti bubrega, središnjeg živčanog sustava i srca. Ranom primjenom antibiotske terapije (prvih 48 sati od početka simptoma) smanjuje se mogućnost nastanka teškog kliničkog stanja i smrtnog ishoda. U liječenju MPG-a lijek izbora je antibiotik doksiciklin, a učinkovitim su se pokazali kinoloni i azitromicin.
Izbjegavanje kontakta s krpeljima najbolja je zaštitna mjera. U vrijeme boravka u sredini u kojoj cirkuliraju krpelji korisno je nositi visoke čizme i niske čarape navučene preko hlača, a po povratku iz takve sredine temeljito pregledati (osobito kosmati dio) da li se pokoji krpelj priljubio na tijelu. Krpelja, priljubljenog na kožu ljudskog tijela, treba odstraniti pincetom, a ne mazanjem kože različitim pripravcima (alkohol, lak za nokte, petrolej i druga sredstva). Do danas nije pripremljeno učinkovito cjepivo, a u kemoprofilaksi MPG-a je dokazana učinkvitost primjene azitromicina.