Kronična opstruktivna plućna bolest ima kroničan i progresivan tijek, tako da ta u početku isključivo plućna bolest uzrokuje komplikacije u mnogim drugim organskim sustavima. Oštećenje srčano-žilnog sustava zbog smanjenog dotoka kisika u sve organe u tijelu dovodi do oštećenja srčanog mišića, bubrega, mišićno-koštanog sustava, poremećaja proizvodnje hormona, dijabetesa i osteoporoze. Nastaje teška funkcijska nesposobnost cijelog organizma koja narušava kvalitetu života oboljele osobe.
Pušenje je najveći pojedinačni uzrok bolesti u modernoj civilizaciji i čak 95% oboljelih od KOPB-a su pušači, ali samo 30% pušača oboli od KOPB-a. Ostali uzroci su česte respiratorne infekcije, onečišćeni okoliš, genetsko nasljeđe. Pušenjem izlažete sebe velikom riziku za razvoj KOPB-a, ali i svoje bližnje budući da je dokazano da pasivno pušenje kod djece i žena nepušačica može uzrokovati KOPB. Rizik obolijevanja od KOPB-a ovisan je o dužini pušačkog staža i broju popušenih cigareta (tzv. koeficijent "pack/years") što se može izračunati kao omjer umnoška broja popušenih cigareta dnevno i godina pušačkog staža s brojem cigareta u jednoj kutiji. Rizik obolijevanja od KOPB-a povećava se s brojem popušenih cigareta dnevno.
Postoje različiti tipovi ove bolesti, ali je slabo poznato što uzrokuje ove varijacije, te koji je najbolji način liječenja različitih tipova bolesti. Navodimo najčešće varijante KOPB-a.
Kronični bronhitis – upala bronha u kojima se stvara velika količina sluzi što izaziva kašalj i iskašljavanje.
Kronična opstrukcija dišnih putova – dišni putovi se sužavaju zbog upale pa zrak otežano kroz njih prolazi. Ovaj mehanizam je odgovoran za “kratkoću daha” ili dispneju.
Emfizem – oštećenje plućnih mjehurića ili alveola (plućnog tkiva) otežava opskrbu kisikom, ali izaziva i "kratkoću daha".
Osnovni simptomi bolesti ovise o težini stanja. U blagom stupnju bolesti prisutni su kašalj i iskašljavanje te otežano disanje u naporu ili prilikom izlaganja hladnom zraku. U umjerenom obliku simptomi su prisutni svakodnevno. U teškom obliku bolesti uobičajene dnevne aktivnosti su ograničene, simptomi ometaju san i osobe sve više osjećaju umor. Nije neobično da osobe s KOPB-om postaju anksiozne i depresivne. To dodatno opterećuje otežano disanje i stvara se zatvoreni krug. Važno je da oboljeli od kronične opstruktivne plućne bolesti prilagode dnevni život svojim mogućnostima, uz brigu i podršku obitelji i prijatelja, što oslobađa od straha i depresije.
Najjednostavniji i najbolji način za postavljanje dijagnoze je spirometrija ili mjerenje plućne funkcije. Svim pušačima preporuča se najmanje jednom godišnje učiniti spirometriju kako bi se na vrijeme otkrio početni poremećaj plućne funkcije, a time i započelo liječenje. Kod uznapredovalog KOPB-a upotrebljavaju se posebne dijagnostičke metode utvrđivanja otpora u dišnim putovima, smanjene površine za disanje, te sadržaja kisika u arterijskoj krvi.
Učestalost KOPB-a može se smanjiti nepušenjem jer vrlo mali broj oboljelih od KOPB-a su nepušači, i uzročni faktor kod njih treba tražiti u genetskoj osnovi ili nekim drugim oboljenjima pluća koja se ostavila teže posljedice (tuberkuloza). Prestanak pušenja smanjuje rizik obolijevanja od KOPB-a i usporava progresiju bolesti. Isplati se prestati pušiti uvijek, bez obzira na pušački staž.
Bolest nije izlječiva. Upotrebom lijekova za olakšanje disanja smanjujemo simptome. Prestanak pušenja smanjuje kašalj i iskašljavanje. U liječenju ove kronične bolesti koristimo lijekove u inhalacijskom obliku, što znači da ih oboljeli udiše. U početnom stadiju KOPB-a lijekovi se upotrebljavaju prema potrebi, prilikom pojave simptoma otežanog disanja. U razvijenim oblicima KOPB-a simptomi su trajno prisutni pa se lijekovi za olakšanje disanja upotrebljavaju svakodnevno, jedan ili dva u kombinaciji.
U vrijeme pogoršanja bolesti (egzacerbaciji), kada su simptomi jako izraženi, uključuju se inhalacijski kortikosteroidi jer je utvrđena djelotvornost ovih lijekova na poboljšanje plućne funkcije i opće stanje bolesnika. Kod popratnih infekcija preporučuju se i antibiotici.
U prevenciji komplikacija KOPB-a svakako se preporuča redovno godišnje cijepljenje protiv gripe i kombiniranim cjepivom protiv najčešćih uzročnika upale pluća, koja se nerijetko javlja kod teških bolesnika.
Poseban vid terapije je i plućna rehabilitacija ili popularno nazvane vježbe disanja uz koje se izvode i vježbe iskašljavanja, vježbe za jačanje dišnih mišića i mišića ekstremiteta. Održavanje kondicije vježbama u naporu, hodom uz blagu strminu ili uz stepenice, podizanjem predmeta s tla, te svakodnevnim razgibavanjem nužno je održati tjelesnu kondiciju, koja kod KOPB-a može biti vrlo brzo ugrožena padom koncentracije kisika u krvi.
Neki bolesnici imaju niske vrijednosti kisika u krvi i moraju ga nadoknađivati putem posebnih izvora kisika (koncentratori) za kućnu upotrebu. Liječenje kisikom mora biti svakodnevno u trajanju od najmanje 18 sati, a noću obavezno. Dokazano je da ova terapija produžuje preživljavanje oboljelih od kronične opstruktivne plućne bolesti i omogućava bolju kvalitetu života.
Odgovorite na pitanja i utvrdite je li možda kod vas riječ o KOPB-u
Ako ste na 3 pitanja odgovorili sa DA, vrijeme je da učinite SPIROMETRIJU!