Svjetski dan kontracepcije u srijedu

Tim se povodom ograniziraju razne intervencije u vidu edukacija i informiranja o mogućnostima sprečavanja neplaniranih trudnoća i spolno prenosivih bolesti.

Kontracepcija su sve metode i sredstva koje sprječavaju začeće, od kojih pojedine sprječavaju i prijenos spolno prenosivih infekcija (SPI). Najznačajnije metode kontracepcije su: apstinencija (suzdržavanje od spolnih odnosa u jednom razdoblju života), prirodne/kalendarske metode (plodni dani, bazalna temperatura, cervikalna sluz), mehanička/barijerna metoda (kondom, dijafragma), hormonska metoda (pilula, flasteri), kemijska metoda (spermicidna sredstva), trajna metoda/sterilizacija (kirurške metode - vazektomija, podvezivanje jajovoda). Oralna hormonska kontracepcija je već desetljećima najpopularnija metoda zaštite, baš kao i kondom, koji je još uvijek jedino sredstvo koje istodobno štiti od trudnoće i spolno prenosivih bolesti u širokoj uporabi.

Prilikom odabira i primjene vrste kontracepcijske metode važan je individualan pristup. Odgovarajuća metoda se odabire prema dinamici i načinu spolnog života, općem zdravstvenom i ginekološkom stanju, medicinskim nalazima laboratorijskih vrijednosti, ostvarenom roditeljstvu, želji za roditeljstvom i načinu života. Bitno se o dobrobiti pojedinog sredstva i njegovim mogućim nedostacima najprije posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od 211 milijuna trudnoća godišnje njih 87 milijuna nije bilo planirano, a 46 milijuna trudnoća završava induciranim prekidom. U nerazvijenim se zemljama bilježi oko 16 milijuna trudnoća adolescentica u dobi od 15 do 19 godina, od čega 2,5 milijuna kod djevojaka mlađih od 16 godina.

Prema dosadašnjim istraživanjima o spolnom zdravlju, u Hrvatskoj je prosječna dob stupanja u spolne odnose oko 17 godina kod adolescentica i 16 godina kod adolescenata. U posljednjem istraživanju u vezi sa zdravljem djece školske dobi provedenom 2013./2014. godine (HBSC) je među petnaestogodišnjacima bilo 21% dječaka i 6% djevojaka koji su imali spolni odnos. U odnosu na ostalih 40 europskih zemlja u kojima je provedeno istraživanje, po spolnom iskustvu su petnaestogodišnjaci iz Hrvatske bili na pretposljednjem, 39. mjestu. Uspoređujući rezultate prethodnih istraživanja korištenja kondoma pri zadnjem spolnom odnosu, u posljednjoj anketi provedenoj 2014. godine je vidljiv značajan pad korištenja kondoma na samo 50% (udio korištenja kondoma 2002. bio je 70%, a 2006. i 2010. 80%). U drugom istraživanju iz 2011. godine koje je provedeno među mladima u dobi 18 do 25 godina, samo je njih 20% izjavilo da kod svakog spolnog odnosa koristi kondom, što ukazuje da je usprkos relativno dobrom znanju o zaštiti uporaba kondoma nedosljedna.

U Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), godišnje rodi oko 1000 maloljetnica u dobi od 14 do 19 godina. Broj maloljetničkih poroda blago pada: 2017. godine je bilo ukupno 987 poroda u dobi od 14 do 19 godina, od čega 752 u mlađih punoljetnica (18 i 19 godina), a 235 u maloljetnica (≤ 17 godina). Smanjenje broja poroda u maloljetnica je moguće povezati s razvojem mreže savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih u službama školske i adolescentne medicine zavoda za javno zdravstvo kao i medijskom davanju pozornosti zdravstveno-edukativnim programima i promicanju zdravlja mladih.

Prema podacima HZJZ-a, 2017. godine je prijavljeno ukupno 6145 pobačaja (spontani, inducirani na zahtjev i medicinskom indikacijom, nesreće, itd.), što predstavlja daljnji pad u broju prijavljenih pobačaja u odnosu na prethodne godine. Od ukupnog broja zabilježenih pobačaja, legalno induciranih je bilo 2416 (39%), od čega je većina bila prekid trudnoće na zahtjev. U mladih djevojaka do 20 godina je bilo 157 ili 6,5% ukupno prijavljenih legalno induciranih pobačaja (od čega 49 slučajeva u maloljetnica do 18. godine života, što čini 2% legalno induciranih pobačaja). Među ženama koje traže pobačaj najviše je onih koje već imaju djecu i u dobi su od 30 do 39 godina - 1152 ili 48%. U oko tri četvrtine legalno induciranih pobačaja na zahtjev žena, prema dostupnim podacima, žene nisu koristile metode kontracepcije.

Iako bi mjere za prevenciju neplanirane trudnoće i promicanja odgovornog spolnog ponašanja mladih trebalo intenzivirati da bi rezultirale željenim padom učestalosti namjernih prekida trudnoće kod mladih djevojaka, treba napomenuti da prema pokazateljima iz drugih zemalja Hrvatska pripada zemljama s najnižom stopom namjernih prekida trudnoće u djevojaka ispod 20 godina života. No, iako je ukupna stopa namjernih pobačaja niska, u dobi iznad 35 godina imamo više stope od većine razvijenih zemalja, što nažalost ukazuje na problem da se prekid trudnoće koristi kao mjera planiranja obitelji.

Odgovorno spolno ponašanje je važna odrednica spolnog i reproduktivnog zdravlja. Ono podrazumijeva usvajanje obrazaca ponašanja i životnog stila usmjerenog zaštiti i unapređenju spolnog i reproduktivnog zdravlja te izbjegavanje mogućih neželjenih posljedica spolnog odnosa, a to su u prvom redu spolno prenosive bolesti (infekcije) i neplanirana (maloljetnička) trudnoća.

Organizatori Svjetskog dana kontracepcije ističu da navedeni podaci ukazuju na nužnost bolje i kontinuirane edukacije mladih ljudi širom svijeta. Važan izvor informacija o spolnom zdravlju su škole i nastavnici, liječnici i drugi zdravstveni djelatnici te roditelji i obitelj. U današnje je vrijeme značajan izvor informacija i internet - internetski portali i društvene mreže koje mladima pružaju mogućnost dobivanja relevantnih informacija.