265 preminulih od AIDS-a u Hrvatskoj

U istom je razdoblju od HIV-a odnosno AIDS-a umrlo 265 osoba.

Incidencija slučajeva infekcije HIV-om u 2017. godini bila je 2 na 100000 stanovnika (106 slučajeva), što je na istoj razini kao i prošle godine.

Incidencija se odnosi na broj dijagnosticiranih slučajeva HIV/AIDS-a u Hrvatskoj, iako se određen udio osoba zarazio i testirao odnosno dobio dijagnozu u drugoj zemlji.

Posljednjih pet godina se u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od 2 na 100000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (6/100000 je prosjek za zemlje EU/EEA u 2016. g.).

Novi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj pokazuju blagi trend porasta pojavnosti do 2015. godine (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a), s blagim padom unazad dvije godine, što se dijelom može objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije preventivnim aktivnostima testiranja (u zdravstvenim ustanovama i zajednici).

Broj oboljelih i umrlih od AIDS-a ima stabilan trend ili pad pojavnosti, zahvaljujući dostupnosti antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješna, omogućuje da osobe koje žive s HIV-om imaju gotovo isto očekivano trajanje života kao i osobe koje nisu zaražene s HIV-om.

Liječenje zaraze HIV-om antiretrovirusnom terapijom (koja je od 1997. godine dostupna i besplatna za pacijente odnosno troškove pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) u Hrvatskoj je prema parametrima preživljenja i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te pomaže u sprječavanju širenja infekcije HIV-om.

Važan doprinos smanjenju širenja infekcije HIV-omu Hrvatskoj je vrlo veliki udio osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om koji primaju skrb i liječenje.

Oko 98% osoba koje žive s HIV-om u Hrvatskoj prima antiretrovirusne lijekove.

Od ukupnog broja slučajeva HIV/AIDS-a, najveći broj zaraza HIV-om (53%) se dijagnosticira u dobnim skupinama od 25 do 39 godina.

Kao i prije, među prijavama HIV infekcije i AIDS-a više je muškaraca nego žena.

Među slučajevima zabilježenim u 2017. godini, 101 je muškarac (95%) i pet žena (5%).

Od ukupnog broja svih slučajeva zaraze HIV-om, 88% (1360) su muškarci, a 12% (180) žene.

Iako se postotak novootkrivenih osoba s HIV infekcijom koje imaju i AIDS smanjuje u odnosu na sve novootkrivene osobe kojima je dijagnosticirana ova infekcija, još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50%) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.

Za ukupno 1390 zabilježena slučaja HIV/AIDS-a za koje ima podatak o putu prijenosa, raspodjela prema vjerojatnom putu prijenosa pokazuje da se najveći broj oboljelih zarazio nezaštićenim spolnim odnosom (90%).

Najčešći prijavljeni put prijenosa je spolni odnos između muškaraca (70% svih slučajeva HIV/AIDS-a), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca (20%).
Udio zaraženih putem injektiranja droga je 5%.

Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1%, a primanje zaraženih krvnih preparata 0,1% od ukupnog broja zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om.

Od 106 slučaja HIV/AIDS u 2017. godini, kod 97 osoba (92%) je vjerojatni put prijenosa bio muški homoseksualni odnos (u 2016: 96 od 116), kod 8 osoba (8%) heteroseksualni odnos (u 2016: 14 od 109), dok za jedan slučaj nije utvrđen put prijenosa.

Hrvatska je zemlja niske prevalencije infekcije HIV-om: manje od 0,1% stanovnika ima protutijela na HIV (seroprevalencija protutijela na HIV kod osoba koje prvi put dobrovoljno doniraju krv u Hrvatskoj je u razdoblju 1998. – 2013. god. iznosila od 0,00 do 0,014%).

Neke skupine stanovništva imaju znatno višu prevalenciju HIV protutijela: muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM), osobe koje ubrizgavaju droge te osobe koje često mijenjaju partnere.

Procjene prevalencije HIV infekcije prema podacima seroepidemioloških istraživanja među MSM iznose između 2,8% i 4,5%.

Praćenje proširenosti HIV infekcije među stanovništvom putem godišnjih izvještaja laboratorija u Hrvatskoj (zbirni, anonimni, bez isključivanja eventualnih duplikata i uključujući i pacijente koji su od prije poznati kao pozitivni na HIV) o rezultatima obavljenih testiranja na HIV protutijela (oboljeli od HIV-a/AIDS-a uključeni) pokazuje niske opće postotke uzoraka pozitivnih na HIV (podaci iz 32 laboratorija, uključujući i testiranja brzim testovima koje radi Hrvatski Crveni križ).

Do trenutka izvještavanja sve ustanove još nisu poslale svoja izvješća, tako da je 2016. god. testirano 237095 uzoraka krvi, od čega je registriran 189 pozitivan nalaz na HIV.

Od ukupno 175 testiranih osoba koje injektiraju drogu nije registriran niti jedan nalaz pozitivan na HIV, što je na razini prošle godine.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, među ukupno testiranim dozama krvi svih dobrovoljnih davatelja krvi (197294) u 2016. god., učestalost potvrđenih pozitivnih uzoraka je i dalje niska, tri pozitivna nalaza na HIV, te nema značajnih promjena u trendu u odnosu na prethodne godine.