Povišene masnoće u krvi

Kolesterol općenito

Kolesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Bez kolesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Prvenstveno, riječ je o tvari koja je normalan gradivni sastojak svake stanice tijela (stanične membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu kolesterol je potreban za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Kolesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, poglavito masti.

Gdje kolesterol nastaje?

Ova za život važna tvar mora u tijelu uvijek biti na raspolaganju pa količina kolesterola u tijelu ne smije ovisiti o njegovom unosu samo putem hrane. Zato se kolesterol stvara i u tijelu. Glavno mjesto gdje nastaje je jetra. U njoj nastaje oko 1 do 2 grama kolesterola dnevno. On se krvlju prenosi do svake stanice i u njima se zatim dalje prerađuje, ovisno o potrebama. Zapravo hranom uopće ne bismo trebali unositi kolesterol.

Kako se kolesterol prenosi krvlju? Što je to LDL- i HDL-kolesterol?

Budući da je kolesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sustava i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Stoga kolesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. To su prenosnici kolesterola i drugih masnoća u krvi.

Postoji više vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva u jetru. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustoće, a HDL su čestice visoke gustoće.

LDL-čestice sadrže kolesterol koji se naziva "lošim kolesterolom" jer te čestice prenose kolesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i stijenke krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se "čistačima", a kolesterol iz njih "dobrim kolesterolom". One odnose taj suvišan kolesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.

Što su to trigliceridi?

Trigliceridi su masnoće, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, ali se nalaze pohranjeni i u masnim stanicama tijela. Kada organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili masnih pričuva, mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline. Razgradni proizvodi iskorištavaju se u metabolizmu - glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari, a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih pri čemu također nastaje energija. Obrnuto, ako jedemo previše hrane koja sadržava ugljikohidrate, suvišak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast.

Zato je osnova dijete, ako je razina triglicerida u krvi povišena, prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadržava ugljikohidrate (alkohol, slatkiši, kruh, tijesto i sl.) i masti. Naime, i povišena razina triglicerida rizik je za aterosklerozu, no manje snažan nego li je to povišena razina kolesterola. Često iste osobe imaju povećani i kolesterol i trigliceride u krvi, osobito ako se namirnice iz kojih te masnoće nastaju neumjereno unose.

Što je to ateroskleroza?

Suvišan kolesterol organizam ne može iskoristiti pa se on zbog toga zadržava u krvi i odlaže u stijenkama krvnih žila. Ateroskleroza je složen proces oštečenja krvnih žila, prvenstveno arterija. Stijenka arterije sastoji se od tri sloja: od unutarnjeg tzv. endotela, srednjeg kojeg čine mišićne stanice i od čvrste vanjske ovojnice.

Aterosklerotski proces mijenja unutarnji sloj arterija u kojem se nakupljaju upalne stanice, masnoće i vezivna vlakna. 

Tome pogoduje: 

• prisutnost veće količine lipoproteina bogatih kolesterolom u krvi
• oštećenje unutarnjeg sloja arterija visokim krvnim tlakom
• štetne tvari koje dolaze krvlju (nikotin)

Na taj način nastaje niz bolesti koje imaju zajedničko svojstvo: suženje promjera krvnih žila. Iako se taj proces zbiva u svim žilama i u svim organima, najočitije i najopasnije bolesti uzrokovane aterosklerozom su moždani udar i koronarna bolest srca. 

Sužavanje arterija nogu zbog ateroskleroze uzrokuje bolove i grčeve u potkoljenicama prvenstveno pri hodu (to valja razlikovati od grčeva koji se javljaju u mirovanju, npr. navečer u postelji i koji imaju drugi uzrok), sve do teških promjena koje se očituju odumiranjem dijelova udova (gangrena). Kao posljedica ateroskleroze može se pojaviti zatajivanje funkcije pojedinih organa (bubreg, oči).

Ateroskleroza je bolest koja može započeti već u djetinjstvu! Zašto je to tako još uvijek nije jasno i to je predmet velikog zanimanja znanstvenika. U početku dolazi do nakupljanja kolesterola u nekim stanicama unutarnjeg sloja arterije u obliku žućkastih masnih točaka i pruga. One mogu nestati, ali ako je u krvi mnogo LDL-čestica bogatih kolesterolom, promjene napreduju i nastaju ateromi ili plakovi. Oni sužavaju promjer arterije. Na tom mjestu dolazi do kovitlanja u protoku krvi, što pak pridonosi daljnjem ošteĆenju unutarnje stijenke žile. Zbog nakupljenih masti i vezivnog tkiva smanjena je elastičnost stijenke žile pa se povećava mogućnost njezina pucanja na mjestu plaka (može nastati i tzv. aneurizma). Ako pukne vezivna kapa ateroma, na tome mjestu dolazi do stvaranja krvnog ugruška, što može znatno ili potpuno začepiti arteriju i izazvati npr. infarkt srca ili ishemijski moždani udar.

No, najčešće ateromi postupno rastu mjesecima i godinama te sve više sužavaju promjer krvne žile, stvarajući sve izraženije simptome (anginu pektoris obilježenu bolovima u prsima, bolove u nogama i sl.).

Koja je normalna razina kolesterola?

Preporučena vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL-kolesterola manja od 3,0 mmol/L. S HDL-kolesterolom je drugačije, za njega je bolje da je što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/L

Vaš će Vam liječnik, ovisno o Vašem zdravstvenom stanju (postojanje drugih bolesti i/ili čimbenika rizika) odrediti za Vas poželjne vrijednosti masnoća u krvi. (Vrijednosti koje se navode kao normalne na nalazima većine laboratorija predstavljaju najčešće prosječne vrijednosti u nekoj sredini i ne upućuju na povezanost s bolešću.)