Priručnik bolesti
Bubrežni kamenci
Grupe: Bolesti bubrega i mokraćnog sustava, Cistitis
Ostali nazivi: Urolitijaza, Nefrolitijaza
Bubrežni kamenci su jedan od najbolnijih poremećaja koji pogađaju ljude, a također i jedan od najčešćih poremećaja urinarnog trakta. Muškarci su češće pogođeni nego žene, a većina ih iziđe iz tijela bez intervencije liječnika.
- Što je to?
- Opis bolesti
- Tko obolijeva?
- Simptomi
- Koja se ispitivanja mogu napraviti?
- Liječenje
- Prevencija
Što je to?
Bubrežni kamenac se stvara iz kristala koji se talože iz mokraće i nakupljaju na unutrašnjim površinama bubrega. Urolitijaza je stručni medicinski izraz kojim se opisuju kamenci koji se pojavljuju u urinarnom traktu.
Opis bolesti
Normalno, mokraća sadrži kemijske tvari koje sprečavaju ili koče stvaranje kristala. Međutim, čini se da ti inhibitori ne djeluju kod svih ljudi i kod nekih osoba se stvaraju kamenci. Ako kristali ostanu dovoljno sitni, putovat će kroz urinarni trakt i izaći izvan tijela mokraćom, a da to osoba niti ne primijeti. Bubrežni kamenci mogu sadržavati različite kombinacije kemijskih tvari. Najčešća vrsta kamenaca sadrži kalcij u kombinaciji ili s oksalatom ili fosfatom. Te kemijske tvari dio su čovjekove normalne ishrane i sačinjavaju važne dijelove tijela, kao što su kosti i mišići. Rjeđi oblici su kamenaci mokraćne kiseline i cistinski kamenaci.
Tko obolijeva?
Iako se kamenci češće pojavljuju kod muškaraca, broj žena koje obolijevaju od bubrežnih kamenaca povećava se tijekom zadnjih 10 godina, zbog čega se taj omjer mijenja. Bubrežni kamenci većinom pogađaju ljude u dobi od 20 do 40 godina. Kad se jedanput kod neke osobe pojavilo više od jednog kamenca, vjerojatnije je da će ih se pojaviti još. Kod osobe u čijoj su obitelji postojali slučajevi bubrežnih kamenaca postoji veća vjerojatnost da će ih dobiti i ona. Infekcije urinarnog trakta, bubrežni poremećaji kao što su cistične bubrežne bolesti i metabolički poremećaji kao što je hipertiroidizam također su povezani sa stvaranjem kamenaca. Pored toga, bubrežni kamenci se razvijaju kod više od 70 posto bolesnika s nasljednom bolesti nazvanom renalna tubularna acidoza. Cistinurija i hiperoksalurija druga su dva rijetka nasljedna poremećaja koja često uzrokuju bubrežne kamence. Drugi uzroci bubrežnih kamenaca su hiperurikozurija (poremećaj metabolizma mokraćne kiseline), ulozi, prevelik unos vitamina D i začepljenje urinarnog trakta. Neki diuretici (pilule za istjerivanje vode iz tijela) ili antacidi na osnovi kalcija mogu povećati rizik od stvaranja kamenaca jer povećavaju količinu kalcija u mokraći.
Simptomi
Obično je prvi simptom bubrežnog kamenca izuzetno jaka bol. Bol obično započinje naglo kad se kamenac počne pomicati u urinarnom traktu, izazivajući iritaciju ili začepljenje. Obično čovjek osjeća oštru, grčevitu bol u leđima i boku u području bubrega ili donjeg dijela trbuha. Ponekad se uz ovu bol pojavljuje mučnina i povraćanje. Kasnije se bol može širiti u prepone. Ako je kamenac prevelik da bi lako prošao, bol se nastavlja kako mišići u uskoj mokraćnoj cijevi nastoje istisnuti kamenac prema dolje u mokraćni mjehur. Kako kamenac raste ili se pomiče, može se pojaviti krv u mokraći. Kako se kamenac spušta niz mokraćnu cijev bliže mjehuru, osoba može osjećati češću potrebu za mokrenjem ili osjećati pečenje prilikom mokrenja. Ako ove simptome prati povišena temperatura ili groznica, može biti prisutna infekcija. U tom slučaju, treba se odmah obratiti liječniku.
Koja se ispitivanja mogu napraviti?
Ponekad se "tihi" kamenci (koji ne uzrokuju simptome) nađu na rendgenskoj snimci napravljenoj tijekom općeg zdravstvenog pregleda. Ti bi kamenci vjerojatno prošli neprimijećeni. Češće, bubrežni kamenci se nađu na rendgenskoj ili ultrazvučnoj snimci osobe koja se žali na krv u mokraći ili iznenadnu bol. Te dijagnostičke slike daju liječniku korisne informacije o veličini i smještaju kamenca. Ispitivanja krvi i mokraće pomažu kod otkrivanja mogućih nenormalnih supstanci koje mogu pospješivati stvaranje kamenaca. Liječnik može odlučiti snimiti urinarni trakt specijalnim rendgenskim ispitivanjem nazvanim intravenska urografija. Zajedno, rezultati ovih ispitivanja pomažu kod određivanja odgovarajućeg liječenja.
Liječenje
Srećom, većina kamenaca može se liječiti bez operacije. Većina bubrežnih kamenaca može proći kroz urinarni sustav uz mnogo vode (2 do 3 litre dnevno) koja pomaže kamencu da se spusti. U većini slučajeva, osoba može ostati kod kuće tijekom tog procesa, uzimajući lijekove protiv bolova prema potrebi. Liječnik može prepisati određene lijekove kako bi se spriječilo stvaranje kalcijevih kamenaca i kamenaca mokraćne kiseline. Ti lijekovi kontroliraju količinu kiseline ili lužine u mokraći, što je ključni faktor kod stvaranja kamenaca. Lijek alupurinol također može biti koristan u nekim slučajevima hiperkalciurije i hiperurikozurije. Još jedan način na koji liječnik može pokušati kontrolirati hiperkalciuriju, a time i spriječiti stvaranje kalcijevih kamenaca, je prepisivanje diuretika, kao što je hidroklorotijazid. Ti lijekovi smanjuju količinu kalcija kojeg bubrezi ispuštaju u mokraću. Neki oblik kirurške operacije može biti potreban radi uklanjanja bubrežnog kamenca ako kamenac:
- ne iziđe nakon razumnog vremenskog razdoblja i izaziva stalne bolove
- prevelik je da bi izišao sam
- priječi protok mokraće
- izaziva stalnu infekciju urinarnog trakta
- oštećuje bubrežno tkivo ili izaziva stalno krvarenje
- povećava se
Ekstrakorporealna litotripsija šok valovima (popularno "razbijanje kamenaca") najčešće je korišteni postupak za liječenje bubrežnih kamenaca. Koriste se šok valovi koji se stvaraju izvan tijela i putuju kroz kožu i tjelesna tkiva sve dok ne udare u guste kamence. Kamenci se pretvaraju u pijesak i lako prolaze kroz urinarni trakt mokraćom. Vrijeme oporavka je kratko, i većina se ljudi može vratiti normalnim aktivnostima nakon nekoliko dana. Ponekad se za uklanjanje kamenca preporučuje postupak nazvan perkutana nefrolitotomija. Ovaj postupak se često koristi kad je kamenac prilično velik ili na mjestu koje ne dozvoljava djelotvornu upotrebu šok valova.
Prevencija
Da bi se spriječilo stvaranje kamenaca, mora se utvrditi njihov uzrok. Urolog će odrediti laboratorijska ispitivanja, uključujući ispitivanja krvi i mokraće. On će također ispitati bolesnika o anamnezi, poslu koji obavlja i prehrambenim navikama. Jednostavna i najvažnija promjena u načinu života radi sprečavanja stvaranja kamenaca je piti više tekućine, najbolje vode. Bolesnici koji imaju previše kalcija ili oksalata u mokraći možda će morati jesti manje hrane koja sadrži kalcij i oksalate. Međutim, neće svi imati koristi od prehrane s malo kalcija. Neki bolesnici koji imaju visok nivo oksalata u mokraći mogu imati koristi od dodatnog kalcija u prehrani. Bolesnicima će se možda reći da izbjegavaju hranu u koju je dodan vitamin D i određene vrste antacida na osnovi kalcija. Bolesnici koji imaju vrlo kiselu mokraću možda će morati jesti manje mesa, ribe i peradi. Da bi se spriječilo nastajanje cistinskih kamenaca, bolesnici trebaju svaki dan piti dovoljno vode kako bi smanjili količinu cistina koji ulazi u mokraću. Osobe sklone stvaranju kamenaca kalcijevog oksalata liječnik će možda zamoliti da smanje unos određene hrane sa sljedećeg popisa.: Jabuke, šparoge, pivo, cikla, jezgričasto voće (različito, npr. brusnice, jagode), crni papar, brokula, sir, čokolada, kakao, kava, kola pića, raštika, smokve, grožđe, sladoled, mlijeko, naranče, peršin, kikiriki maslac, ananas, špinat, blitva, rabarbara, čaj, repa, vitamin C, jogurt. Bolesnici ne trebaju prestati jesti ili izbjegavati ovu vrstu hrane bez prethodnog dogovora s liječnikom.
vezani članci
KALENDAR ovulacije
Izračunaj plodne dane