Bolesti koje prenose krpelji

Svaki boravak u šumi, osobito među niskim raslinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima koji također obitavaju u ovakvim područjima. U kontinentalnim krajevima naše zemlje najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus) dok u priobalnom pojasu veću opasnost predstavlja kontakt sa psećim krpeljom (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, koje uzrokuju pjegave groznice. Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prijenosa zaraznih bolesti. Naime, veći broj krpelja uopće se ne "ugnijezdi" u kožu i spadne s tijela, neki satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mjesto gdje se prihvate (obično pregibe, vlasište i druge toplije/vlažnije dijelove tijela).

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom ugriženog čovjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće tek 1-2 tjedna nakon ugriza krpelja. Stoga nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć - dovoljno je samo ukloniti krpelja s kože.

Međutim, ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti - poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi), ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa), potrebno je posavjetovati se s nadležnim liječnikom kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.

Većina bolesti koje prenose krpelji su blažeg oblika i liječenje se može provesti kod kuće, dok samo manji broj slučajeva zahtijeva obradu i liječenje u bolnici, bilo zbog potrebe primjene složenije (intravenske) terapije ili zbog mogućeg nastanka komplikacija i ozbiljnijih posljedica.

Treba naglasiti kako se većina bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja može spriječiti samim izbjegavanjem kontakta s krpeljima ili pravovremenim i ispravnim uklanjanjem krpelja s tijela, dok se samo jedna bolest (krpeljni meningoencefalitis) može spriječiti i cijepljenjem.

Koje bolesti prenose krpelji?

Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja (zoonoze), a samo iznimno se prenose i na ljude. Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje ili transovarijalnim prijenosom od majke na potomstvo. Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica.

U Hrvatskoj se ugrizom krpelja najčešće prenose borelioza (lajmska bolest, eritema migrans), krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.

Bolesti koje prenose krpelji i njihovi uzročnici

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Virus KME-a u Hrvatskoj je proširen u području između Save i Drave te u Gorskom kotaru. Infekcija ovim virusom u nekih osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, dok se samo u manjeg broja zaraženih razvije klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa koja se očituje glavoboljom, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima.

Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica

Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica je teška bolest koja se uz opće simptome očituje poremećajem koagulacije s posljedičnim nastankom krvarenja.

Borelioza - lajmska bolest

Borelioza - lajmska bolest se u ljudi očituje različitim simptomima od kojih je najkarakterističnija pojava ovalnog ili prstenastog crvenila na koži (erythema migrans). Bolest može proći spontano, a osobito ako se liječi odgovarajućim antibioticima. Nakon kožnih promjena, a ponekad i bez njih, može se razviti miokarditis, meningitis ili neki drugi oblik bolesti.

Tularemija

Tularemija je akutna bolest koja se uglavnom očituje lokalnim promjenama na mjestu ulaska uzročnika, uz razvoj promjena na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova, pneumoniju te druge rjeđe oblike bolesti.

Erlihioza

Erlihioza je bolest koja najčešće sliči gripi uz mogućnost pojave nekih komplikacija.

Babezioza

Babezioza je primarno bolest životinja koju uzrokuju Babesia divergens i Babesia microti. U većine osoba zaraženih babezijama bolest prolazi bez simptoma ili kao blaža bolest nalik gripi, dok se teži oblici bolesti razvijaju uglavnom u imunodeficijentnih, splenektomiranih i starijih osoba.

Rikecioze

Rikecioze su bolesti koje svojim simptomima mogu nalikovati gripi, ali mogu izazvati teške, pa čak i smrtonosne komplikacije. U Hrvatskoj se javljaju u endemskim područjima gdje su životinje (osobito ovce i psi) glavni rezervoar bolesti. Jedino se Q-groznica prvenstveno prenosi na druge načine, a iznimno putem krpelja.

Uzročnik joj je Coxiella burnetii, a bolest se očituje vrućicom, mialgijama i glavoboljom, a u težim slučajevima i razvojem hepatitisa, pneumonije i meningoencefalitisa. S obzirom da je Hrvatska turistička zemlja, posebno upozoravamo na pojavu mediteranske groznice koju uzrokuje R. conoriikoja je rasprostranjena u našem priobalju, ali se bolest rijetko prepozna zbog blage kliničke slike.

Prevencija bolesti koje prenose krpelji

• Izbjegavanje područja bogatih krpeljima tijekom ljetnih mjeseci (kada je najveća aktivnost krpelja)
• Primjena barijera radi smanjenja površine tijela koja je izložena krpeljima i sprječavanja kontakta s krpeljima (odjeća dugih rukava i dugih nogavica, umetanje nogavica u čarape ili čizme)
• Za boravka u prirodi ne nositi odjeću od dlakavih tkanina (vuna, flanel) jer se za nju krpelj lakše zakvači; ne odlagati odjeću na travu i grmlje; ne provlačiti se kroz nisko raslinje
• Za boravka u prirodi nositi odjeću svijetlih boja kako bi se krpelja lakše uočilo na odjeći i odmah uklonilo
• Korištenje odjeće i šatorskog platna impregniranog permetrinom koji ima aktivnost repelenta (odbija krpelje) i akaricida (ubija krpelje)
• Primjena repelenata - tvari koje odbijaju krpelje - koji se nanose na odjeću i obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tekućine, spreja)
• Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obvezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo te ukoliko se naiđe na krpelja, odmah ga ukloniti
• CIJEPLJENJE: cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa nakon ugriza krpelja. Treba naglasiti da cijepljenje štiti samo od jedne bolesti koju mogu prenijeti krpelji, a ne od svih! 

Cijepljenjem s 3 doze cjepiva postiže se zaštita koja traje oko 3 godine (što znači da se nakon 3 godine treba docijepiti ukoliko se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite). Cijepljenje se preporuča osobama koje su češće izložene ugrizu krpelja i to samo u krajevima gdje krpeljnog meningoencefalitisa ima (u poznatim endemskim područjima). Opravdano je cijepljenje šumskih radnika, lovaca, ali i izletnika koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.

Najčešća pitanja i odgovori o krpeljima i bolestima koje prenose

Što učiniti nakon ugriza krpelja? Ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti. S obzirom da većina krpelja nije zaražena uzročnicima zaraznih bolesti, najčešće je dovoljno samo pažljivo ukloniti krpelja. Krpelj se može ukloniti s kože pažljivim izvlačenjem - uz pomoć pincete - kojom ga se zahvati za gornji dio trupa, što bliže koži, i lagano izvuče. Ako ste spretni i imate dobar vid (naime, on može biti jako sitan), to možete napraviti i sami. Ako vas je strah, ili se ne smatrate dovoljno spretnim za taj zahvat, obratite se svom liječniku. Ako se dogodi da dio krpelja pukne ili ostane u koži, ne morate biti zabrinuti - najvažnije je ukloniti trup i spriječiti da krpelj dulje bude u koži. Ostatke glavice ili rila možete ukloniti i kasnije (sami ili uz pomoć liječnik). Za samo uklanjanje krpelja nije potrebno posjetiti infektologa (specijalistu za zarazne bolesti). To je potrebno učiniti ukoliko se nekoliko dana nakon ugriza krpelja pojavi neki od gore navedenih simptoma bolesti.

Kolika je vjerojatnost da se zbog ugriza krpelja dobije neka bolest? Govore da je samo mali postotak krpelja prijenosnik bolesti. Točno. Postotak krpelja koji je zaražen je mali, ovisno o podneblju i kraju u kojem živite (npr. u području između Save i Drave ima više krpelja zaraženih borelijama i virusom krpeljnog meningoencefalitisa, dok u priobalju ima veći broj krpelja zaražen rikecijama). Osim toga, niti nakon svakog ugriza i zaraženog krpelja ne znači da će doći do prijenosa infekcije i obolijevanja ugrižene osobe. Manja je šansa da se zarazi (i oboli) ako se krpelj ukloni s tijela u roku od 24 sata.

Je li dovoljno prije odlaska u prirodu tijelo premazati nekim od zaštitnih sredstava protiv krpelja i koliko bi za nekog koga je krpelj već ujeo ponovni ujed bio opasan? Primjena repelenata - sredstava za odbijanje insekata - se preporuča prije svakog odlaska u prirodu, a osobito u endemska područja gdje se zna da ima zaraženih krpelja. Svaki ugriz krpelja može biti potencijalno ''koban'' - ali to može biti čak i prvi, ali i stoti ugriz.