Peludne alergije i klimatske promjene

Pelud kao bioindikator

Nepovoljni utjecaji klime na zdravlje pogoršani su povećanom i neplanskom urbanizacijom, kontaminacijom vode i zraka te povećanjem atmosferskih stakleničkih plinova. Posljednjih se godina sve više naglašava povezanost klimatskih promjena s respiratornim alergijama, s obzirom na to da alergijske bolesti postaju prevladavajuće bolesti modernog doba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, veliki broj ljudi ljudi širom svijeta pati od astme koja može biti izazvana različitim faktorima - između ostaloga i alergenim peludom.

Promjene u fenološkom ciklusu biljaka utječu na učestalost i težinu alergijskih bolesti. S aerobiološkog aspekta, zanimljivo je proučavati kako potencijalni utjecaji klimatskih promjena utječu na biljke, a samim time i na količinu alergenog peluda u zraku te njegovu distribuciju, jer se pelud smatra osjetljivim bioindikatorom reakcija biljaka na klimatske promjene. Reakcije biljaka očituju se i kroz izmjene rasta i reproduktivnog obrasca, promjene u prinosu i/ili produktivnosti te promjene u rasprostranjenosti.

Alergije kroz godišnja doba

Vrlo je važno naglasiti međuovisnost aeroalergena i meteorologije. Tijekom posljednjih 20 godina je zbog povišenja temperaturne utvrđen raniji početak i vrhunac cvatnje kod vrsta koje počinju cvjetati ranije tijekom godine (kao što su brijest, breza, joha i lijeska), a trajanje sezone cvjetanja produženo je i kod ljetnih vrsta, primjerice kod raznih vrsta porodice trava te korovnih biljaka ambrozije i pelina. Temeljeno na temperaturnim promjenama u proljeće, predviđa se da će prosječni datum početka polinacijske sezone breze biti raniji za oko 6 dana u sljedećih desetak godina. U posljednjih 30 godina duljina sezone cvjetanja breze produljila se za 10 do 11 dana, dok su dugoročne analize (18-30 godina) koncentracija peluda breze pokazale slab trend povećanja ukupnih godišnjih koncentracija.

Praćenje alergenog peluda u zraku započinje već u siječnju pojavom prvih peludnih zrnaca lijeske i johe, vremenske prilike uvelike mogu utjecati na intenzitet polinacije biljaka. Temperaturna kolebanja i oborine utječu  na dnevnu dinamiku peludi u zraku. U pojedinim godinama isprekidana polinacija s niskim koncentracijama peludi uvelike olakšava tegobe alergičnim osobama.

Utjecaji na porast alergijskih bolesti

Zagrijavanje atmosfere i povećanje atmosferskog CO2 utječu na produktivnost biljaka, što se očituje u kumulativnoj godišnjoj koncentraciji peluda određene vrste. Najbolji je primjer biljka ambrozija. Povećanjem broja cvjetnih klasova po biljci istovremeno se povećava produkcija alergenog peluda, trajanje sezone polinacije se produžuje, a time i izloženost alergenu.

U mnogim europskim gradovima je zamijećen trend povećanja alergijskog rinitisa i alergijske astme, iako se zbog značajne redukcije travnatih površina koncentracija peluda trava u zraku smanjila i za 40 posto. Porast alergijskih bolesti pripisuje se utjecaju onečišćenja iz zraka.

Također, klimatske promjene mogu olakšati geografsko širenje pojedinih biljnih vrsta na nova područja čim ona postanu klimatski pogodna.

Zaključak

Praćenje utjecaja klimatskih promjena na alergijske bolesti i aeroalergene bilo je donekle zanemareno. Kontinuiranim aerobiološkim monitoringom moći će se registrirati vremenske varijacije kvalitativnog i kvantitativnog sadržaja alergenog peluda u zraku, kao posljedica odgovora biljaka na klimatske promjene. To će pridonijeti potpunijem razumijevanju utjecaja istih na alergijske bolesti poput astme i peludne groznice. Važno je naglasiti da svi moramo postati svjesni tih promjena u okolišu i da se to događa i nama.