Ambrozija - kako prepoznati i razlikovati od pelina?

Kako prepoznati ambroziju

Ambrozija je korovna, jednogodišnja biljka koja naraste i do 3 metra u visinu. Ima vretenast korijen. Stablo je uspravno, razgranato, posuto grubim dlačicama. Listovi su jajolikog oblika, dužine 5-10 cm, nasuprotno raspoređeni, razdijeljeni u uske režnjeve i posuti gustim dlačicama. Cvjetovi su žućkasti, glavičastog oblika koji su skupljeni u grozdaste cvatove. Biljka najčešće nastanjuje napuštena staništa, poput željezničkih pruga, cesta, puteva te nedovoljno obrađenih zemljišta i polja - dakle svugdje gdje ima dovoljno svjetla. Ambroziju nikada nećete naći u šumi! Često raste i kao korov u nasadima suncokreta, šećerne repe, kukuruza, soje i krumpira (zabilježen je podatak da ambrozija može svojom prisutnošću smanjiti prinos soje i do 40%). Ambrozija proizvodi veliku količinu peludi po biljci, godišnje prosječno proizvede oko 60 tisuća sjemenki. Samo sjeme je izrazito otporno pa može preživjeti i do 30 godina, a jedna zrela biljka ambrozije otpušta i do 8 milijuna zrnaca godišnje. Pelud ambrozije se zbog svog aerodinamičnog oblika širi oko jedan kilometar uokrug biljke, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenost nekoliko stotina kilometara.

Ambrozija i pelin

Ambrozija je na prvi pogled vrlo slična pelinu, a imaju i isto stanište, te rastu pomiješano pa ih ljudi često ne mogu razlikovati. Bitno je naglasiti da pelin i ambrozija nemaju jednaki alergeni potencijal. Ako pak detaljnije proučimo dijelove biljke, onda će se uočiti bitne razlike. Stabljika pelina je crvenkasto - smeđe boje obrasla sivim dlačicama i tvrda (drvenasta), dok je stabljika ambrozije žućkasto - zelenkaste boje i nikada nije tako tvrda. Listovi kod pelina su manje rasparani, a naličje im je gusto obraslo dlačicama, srebrno - sive boje, dok kod ambrozije ta siva boja nije tako jako izražena. Cvat je kod pelina bijele ili nježno ružičaste boje uvijek obrastao dlačicama, a kod ambrozije je uvijek žuti bez dlačica.

Porast rasprostranjenosti

Izuzetna prilagodljivost, plodonosnost i otpornost svrstavaju ambroziju u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u  Europi čiji se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Raste na pjeskovitom, nedovoljno obrađenom i šljunčanom tlu, te je lako prilagodljiva širokom rasponu kiselosti tla. Posljednjih nekoliko desetljeća zamijećena je povezanost porasta staništa ambrozije s prometnom infrastrukturom, odnosno željeznicom i staništima uz prometnice te u novosagrađenim naseljima, na mjestima gdje su započete i nikada dovršene okućnice, igrališta ili parkovi. S obzirom da je sjeme ambrozije izrazito otporno te može preživjeti u vrlo nepovoljnim uvjetima i do tridesetak godina, danas ju nalazimo i uz dalmatinsku obalu i na otocima, te je samo pitanje vremena kada će se i tamo pojaviti pelud u značajnijim koncentracijama.

Ambrozija se oprašuje vjetrom i jedna odrasla biljka može proizvesti više milijuna peludnih zrnaca, koji se zbog svoje male veličine i aerodinamičnog oblika prenose na udaljenost i do nekoliko stotina kilometara. Bitno je naglasiti da meteorološki uvjeti imaju velik utjecaj na pojavnost, rasprostranjenost i koncentraciju peluda u zraku. Velik broj studija je pokazao da su temperatura i relativna vlažnost vrlo značajni meteorološki faktori iako ne toliko izraženi u periodu od dana do dana. Najveći značajniji utjecaj predstavljaju nestabilni atmosferski uvjeti, kao što je prelazak hladne fronte koja značajnije utječe na koncentraciju peluda ambrozije. Upravo se zbog toga osobama koje pate od alergija na pelud ambrozije i preporuča izlazak u prirodu nakon obilnije kiše i značajnijeg pada temperature.

Akcije suzbijanja ambrozije trebaju započeti krajem svibnja i početkom lipnja, kada je biljka visine oko 20 cm jer ju je tada najbolje čupati. U kasnijem periodu, oko polovice srpnja, biljke se mogu pokositi. Treba naglasiti da je vrlo važno ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peluda može višestruko povećati i samim time uzrokovati opsežnije tegobe.

Zdravstveni i ekonomski problem

Izuzetno velika produkcija alergenog peluda generira ogromnim zdravstvenim troškovima i smanjenjem kvalitete života alergične populacije. Procjenjuje se da pelud ambrozije uzrokuje senzibilizaciju alergične populacije od 15% u Njemačkoj, Nizozemskoj i Danskoj, do 60% u Mađarskoj uz godišnje troškove u iznosu oko 110 milijuna eura, te 88 milijuna eura u Austriji. Ne treba zanemariti ni činjenicu da područja pogođena visokim koncentracijama peluda ambrozije mogu utjecati i na turizam jer će alergične osobe nastojati izbjeći ta područja. Uz sve veći zdravstveni značaj, ambrozija je postala i glavni korov u europskoj poljoprivredi, posebno u usjevima suncokreta, kukuruza, šećerne repe i soje, pa se procjenjuje da su gubici prinosa i do 130 milijuna eura godišnje (primjer Mađarska).

Nadalje, širenje biljke će se vjerojatno povećati s promjenom klime, što predstavlja značajan rizik za društvo čak i u zemljama koje trenutno još nisu zahvaćane. Ova alarmantna situacija potaknula je neke europske vlasti na reakciju, te su od 1999. godine neke regije sjeverne Italije, te Mađarska i Švicarska donijele uredbe o obaveznoj kontroli ambrozije. S obzirom da se i kod nas sve više prepoznaje ovaj problem, Hrvatska je također pokrenula inicijativu za obavezno uklanjanje ambrozije.

S obzirom na činjenicu da se atmosferski pelud može širiti i van državnih granica,  za dobivanje objektivnog stanja potrebno je kontinuirano praćenje alergenog peluda te daljnje osvješćivanje kako samih građana, tako i donositelja zakona o važnosti problema koje predstavlja ambrozija.

Stoga, zbog svoje lake prilagodljivosti, velike produkcije i široke distribucije peluda (uz lako zaposjedanje novih staništa) mnogi su je znanstvenici prozvali alien biljkom!